Odabir odgovarajućeg kapaciteta klime ključan je za optimalno hlađenje ili grejanje. Glavni faktor je veličina prostora – što je prostorija veća, to je potreban jači uređaj, i obrnuto. Evo osnovne računice:
BTU (British Thermal Unit) je merna jedinica za toplotnu snagu klime. U svakodnevnom govoru, klime se označavaju po BTU vrednostima – na primer, „devetka“ (9000 BTU) ili „dvanaestka“ (12000 BTU).
20–35 m² → 9000 BTU
35–60 m² → 12000 BTU
60–80 m² → 18000 BTU
80–110 m² → 24000 BTU
Ovo je okvirna računica, jer postoje i drugi faktori koji utiču na potrebnu snagu:
🔹 Izloženost suncu – ako je prostorija na sunčanoj strani, potrebna je jača klima.
🔹 Veličina i broj prozora – velike staklene površine propuštaju više toplote.
🔸 Broj ljudi i uređaja – više osoba i elektronike (računari, TV, rasveta) generiše dodatnu toplotu.
Ako imate specifične uslove, prilagodite preporučene vrednosti.
Efikasnost klime zavisi od nekoliko parametara:
Označava se slovima (A, B, C…), gde A predstavlja najveću uštedu.
EER (Energy Efficiency Ratio) – pokazuje koliko rashladne energije dobijete za 1 W utrošene struje.
Primer: Ako klima ima EER 3,0, to znači da za 1 W struje proizvede 3 W hlađenja.
COP (Coefficient of Performance) – isti princip, ali za grejanje.
Ovi parametri uzimaju u obzir promenljive uslove tokom godine (temperatura, vlažnost), što daje realniju sliku potrošnje.
Čak i najefikasnija klima neće smanjiti račune ako je koristite neracionalno. Pametno korišćenje (zatvaranje prozora, podešavanje temperature, noćni režim) je najbolji način za uštedu.
Prvo izračunajte snagu prema kvadraturi.
Uzmite u obzir dodatne faktore (sunce, prozori, broj ljudi).
Gledajte energetsku efikasnost (što veći EER/COP i bolja klasa, to bolje).
Koristite klimu pametno da biste smanjili troškove.
Ako imate nedoumica, konsultujte se sa stručnjakom kako biste odabrali najbolju opciju za vaš prostor!