Grejanje sa klima uredjajima i po kojoj ceni ?
Grejanje pomoću klime
Trenutno je glavna tema u Srbiji da li će biti dovoljno energenata za predstojeću zimu i još bitnije koliko će to da košta?
Pojedina domaćinstva se greju na TA peć, dok, pak, druga koriste radijatore i sistem centralnog grejanja. Međutim, sve veći broj ljudi se okreće ka ekonomičnijim, boljim i perspektivnijim vidovima grejanja. Iz tog razloga, potrošači se okreću ka jedinstvenim klimama za grejanje. Znamo da je na pomen klima uređaja mnogima prva asocijacija leto i hlađenje.
Ali, tehnološki aspekt klima uređaja je u toj meri napredovao, da se sada ovi veoma korisni aparati mogu koristiti i za grejanje. Grejanje pomoću klime omogućuje da ove uređaje možemo slobodno koristiti i u hladnim zimskim danima. Evo i kako.
Kako funkcioniše grejanje pomoću klime?
U današnje vreme, većina klima uređaja poseduje tzv. tehnologiju obrnutog ciklusa (inverter sistemi) koja pruža pogodnost grejanja i hlađenja u istom uređaju. Oni imaju jednaku rashladnu i toplotnu moć. To su, zapravo, klime za zimu. Dakle, ako vam je malo hladnjikavo u stanu ili u kući, jednostavno uključite režim grejanja na daljinskom za klimu, podestite termostat na odgovarajuću temperaturu i to je to.
Inverter sistemi vam omogućuju da obrnete ciklus hlađenja vašeg klima uređaja, konvertujući ga u toplotu. Ali, postavlja se pitanje – po kom principu ovi inverter klima uređaji funkcionišu?
Za sve je zaslužan specijalni kompresor. Pri radu klime, ovaj kompresor stvara određeni pritisak, sabijajući gas. Temperatura vazduha koji prolazi kroz unutrašnju jedinicu klima uređaja biće veća ukoliko je ovaj pritisak veći. Dakle, inverter sistemi uzimaju (pumpaju) vazduh spolja, unose ga u unutrašnju jedinicu klima uređaja, provlače kroz kompresor, pretvarajući ga u toplotu. Na taj način postiže se grejanje pomoću klime.
Treba naglasiti da je kod standardnih klima ugrađen AC model, a kod invertera se nalazi DC kompresor. Inverter klime mere odnos spoljašnje i unutrašnje temperature, ali i stepen temperature koji ste zadali na termostatu. Upravo na osnovu toga se određuje koliki će biti broj obrtaja kompresora, koji radi dok se ne postigne željena temperatura. Čak i kada bude zadata temperatura postignuta, on se ne zaustavlja, već samo smanjuje broj obrtaja. Time se sprečavaju velike razlike u temperaturama.
Koje vrste klima za grejanje postoje?
Energetska efikasnost je na prvom mestu. Ne postoje nikakvi grejači već isključivo se funkcioniše na principu sabijenog gasa. Ujedno, klime za grejanje proizvode oko 4 kW toplotne snage na utrošenih 1 kW električne energije, što je izrazito isplativo.
Ali, pored inverterskih klima, koje imaju regulaciju rada kompresora, postoje i druge vrste, odnosno tipovi klima za grejanje:
Neinverterski klima uređaji on/off. Po pitanju cene, oni spadaju u neke od najpovoljnijih klima uređaja. Ali, treba istaći da je radni opseg spoljne temperature do minus pet stepeni Celzijusovih;
Klima uređaji koji imaju ugrađen dopunski grejač i termostat. Dopunski grejači su, zapravo, odgovarajući grejni kablovi koji dostižu snagu od oko 200 W. Dodatni grejači imaju sposobnost da otope led sa spoljne jedinice klima uređaja, čime produžavaju radni opseg i do minus deset stepeni Celzijusovih;
Toplotne pumpe. Ove pumpe, pored vazduha, upotrebljavaju vodu i zemlju da bi izmenili toplotu, budući da voda i zemlja tokom zime imaju konstantnu temperaturu.
Postoji i još jedna druga podela klima uređaja za grejanje, odnosno klima uređaja sa tehnologijom obrnutog ciklusa:
Pre svega, inverter klime, odnosno klima uređaji sa obrnutim ciklusom su lakše, jeftinije i sigurnije za upotrebu od prenosivih električnih grejača. Takođe, klime za grejanje su ekonomične jer u sebi sadrže „dva u jedan“ sistem (hlađenje i grejanje). One su praktičnije rešenje nego da imate posebnu jedinicu za hlađenje, a posebnu za jedinicu za grejanje. Pored toga, one predstavljaju najjefitniji vid grejanja u odnosu na grejanje na ugalj, na drva, na plin, ali i u odnosu na centralno gradsko grejanje, kao i u odnosu na grejanje na struju.
Na primer, kod elektro grejnih tela, za 1 kW utrošene strujete proizvede se 1 kW grejanja. Dok kod klima za grejanje za 1kW utrošene električne energije, ovi uređaji mogu dati 3-4 kW toplotne snage. Sličan je odnos i razlika kada je u pitanju grejanje na plin (gas).
Takođe, kod klima za grejanje ne postoji opasnost od požara, hladne su na dodir i mogu, uz redovno održavanje, trajati i do 20 godina! Ujedno, kada se grejete pomoću klime, činite „uslugu“ životnoj sredini, budući da se na ovaj način gotovo ne otpuštaju štetni gasovi. Nema prašine i nema pepela. Ovom klimom upravljate preko daljinskih i samo podešavate vreme uključivanja i isključivanja.
Da li želite samo hladjenje ili i mogućnost da se grejete sa klimom?
Većina ljudi u današnje vreme nije upoznata sa činjenicom da je grejanje klima uredjajem najpogodnije za Vaš budžet.
Potrošnja klima uredjaja
Potrošnja klima uredjaja | Energija koju predaje prostoru | Kvadratura koju greje |
---|---|---|
600 – 800 w | 2000 – 2500 w | Do 20 m2 |
800 – 1100 w | 3000 – 3500 w | Od 20 do 30 m2 |
1600 – 2100 w | 4500 – 5500 w | Od 30 do 50 m2 |
Potrošnja standardnih električnih grejalica
Potrošnja električne grejalice | Energija koju predaje prostoru | Kvadratura koju greje |
---|---|---|
2500 w | 2500 w | 20 m2 |
Takodje treba biti unapred upoznat sa razlikom izmedju klima čija je namena hladjenje sa dogrevanjem i klima koje se pored hladjenja koriste i za grejanje (inverter).